Gospođo Kosor, politika nije hekleraj!


Ima tisuću razloga iz kojih ni u kojem paralelnom svemiru ne bih mogao podržati Jadranku Kosor, no najviše zbog toga jer ničim nije zaslužila biti u politici osim što je nekada davno slagala hekleraj po Tuđmanovom uredu. Figurativni hekleraj, naravno. Radila je ona koješta važno tada, a radi i sada. Međutim, to nije politika – za mene to je u današnjem kontekstu hekleraj – svi cijene to što je baka oheklala tabletić, ali danas se tabletići više ne stavljaju na kolor TV nego se čuvaju u ladici u spomen na baku – danas se nose snažne vamp liderice u Pradi. Merkel: to je političarka. Kosor je kolekcionarka broševa i day after yesterday. Bolje da se ispravim: Kosor je za mene yesterday.

Što je meni to Kosor napravila da sad ovako o njoj pišem? Svaša i ništa. Mlitavo mi je u mozgu kad je se sjetim. Počeo bih s podsjećanjem na scenu iz The Iron Lady gdje Margaret Thatcher glumi fantastična Meryl Streep. Kaže ona nekako ovako:

One of the great problems of our age is that we’re governed by people who care more about feelings than they do about thoughts and ideas. Now, thoughts and ideas – that’s what interests me.

Evo, zanemarit ću činjenicu da gospođa Kosor ovo ne bi razumjela jer ne govori engleski jezik (sjetimo se samo nacionalne EBRD sramote). Kaže Margareta Tačerova da nju ne zanimaju osjećaji, nego da je njezina preokupacija misao, odnosno ideja. Pokušao sam si na tom primjeru odgovoriti što su to konkretno ideje kojima se bavi političarka Kosor. Evo sad na! Prvo, pa mućak. Ne znam. Znam da se bavi skupljanjem broševa i da je Obamu tražila autogram na salvetici. Micica. Koji su njezini stvarni politički stavovi? Recentna tematika je medicinski potpomognuta oplodnja. Kosor je u raspravi o tom zakonskom okviru rekla da se s tim zakonom ne slaže jer je odrasla bez tate te da joj je tata jako falio. To je argument? Jako dobar argument. Ima biti da je taj zakon za nju bio kolačić Madeleine koji ju je bacio u traumatičnu prošlost toliko da su ju u političkoj raspravi preuzeli osjećaji. Aha! Tu smo! Osjećaji. Ne zanimaju mene osjećaji političarke Kosor. Niti smo familija, niti prijatelji. Mene zanima kakve konkretne argumente bi upotrijebila da se taj zakon donese u obliku kojeg bi ona podržala.

Idemo recimo o zdravstvu? Što recimo Jadranka Kosor misli o stanju u zdravstvu i koja je njezina konkretna ideja u kojem bi hrvatsko zdravstvo trebalo ići? Ne znam. Nikada to nije rekla. Dozvolila je samo da se trpaju kosturi u ormare. Barem mi se to danas tako čini.

Maknimo se malo iz Hrvatske i pričajmo globalno. Recimo o internetu. Što je gospođa Kosor misli o prijedlozima kao što su SOPA i PIPA? Ne znam. Što misli o reformi carinskog sustava u smislu pristupa Hrvatske Uniji? Ne znam. Nije rekla. Ništa konkretno nije rekla. Što političarka Kosor misli da je potrebno učiniti da se doskoči nelikvidnosti? Ne znam. Nije rekla ništa do li paušano ocjenjivala da postoji problem. A, što recimo misli o smjeru u kojem treba ići informatizacija državne uprave? Niti to ne znam. Nije rekla.

Kosor je u gnjiloj sredini uspjela, na vjetrovima koji hlade vruće ratne rane nezaposlenih branitelja iskočiti iz paštete na premijersko mjesto iza progonjenog Sanadera. Fućkaš to! Što ona stvarno misli? To ne znam. Upravo zbog toga je ona za mene polička marginalka. Modus operandi je već dobro poznat: floskula na foloskulu pa se malo puhne braniteljima pod perje i postavi koji kamen temeljac i to je to. Sadržaja nema. Šuplja je ko hekleraj.

Poznati govor blagopokojnog Vlade Gotovca ispred doma JNA u Zagrebu mi sada dođe kao Schlagwort, a u tom stilu bih Vam nešto parafrazom i poručio, gospođo Kosor. Niti Vas volim, niti se Vama ponosim. Vi ste političko strašilo s kojim ne želim živjeti. Dokrajčili ste u zemlji ono što se dokrajčiti moglo. Nadam se da nećete postati predsjednica HDZ-a. Nisam hadezeov glasač, ali nedao Bog više zla ovoj zemlji, niti da vi budete na čelu opozicije koja mora biti korektiv trenutnoj Vladi. Pokazali ste, gospođo Kosor, da to ne možete jer ste za to preslabi. Vaši su rijetko artikularni stavovi doista neugledni i nedostojni časne parlamentarne opozicije.

Vrag nosi Pradu, a ne hekleraj. Doviđenja, gospođo Kosor. Uživajte u heklanju. Dršte se dobro. Puno zdravlja i sreće Vam želim. Oprostimo se uz pjesmu, gospođo Kosor.

Advertisements

No comments yet... Be the first to leave a reply!

Leave a Reply

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: